Posjetitelji

četvrtak, 15. prosinca 2011.

Koju zdravu hranu trebamo konzumirati ljeti

 
Ljeto nam je tu za samo šest mjeseci a mi se i dalje pitamo kako pravilno konzumirati hranu i koju hranu bih trebali konzumirati a koju odbijati. Za ovo godišnje doba karakteristični su plodovi mora,voće i povrće trebali bih što više izbjegavati masnu i pre začinjenu hranu , a pravilna prehrana pružit će dodatnu svježinu organizmu, naravno, uz adekvatnu gastronomsku notu. Dah mediterana je ono što nam je potrebno za potpuni doživljaj ljeta, a za stolom ga je moguće doživjeti gdje god se nalazili ovoga ljeta, uz pravilan odabir namirnica. Miris bosiljka, ružmarina i diskretan šarm djevičanskog maslinovog ulja dat će poseban  dodir salatama i ostalim ljetnim jelima.
Ljeto je razdoblje vrućine te je važno ne opterećivati organizam hranom koja sama po sebi uzrokuje dodatno zagrijavanje tijela, pokušajte ne konzumirati toplu hranu poželjno je sve ono što rashlađuje organizam kao što su hladna predjela,hladni deserti, dosta tekućine. Jela koja prijaju zimi treba izbjegavati za ljetnih vremena. Velike količine crvenog mesa, luka, jakih začina, masnoća i alkoholnih pića, nisu dobrodošle u ljetnim mjesecima.
Ljetna prehrana mora obilovati svim vrijednim nutrijentima koji služe kao štit od štetnog zračenja te tako pomažu u prevenciji raka kože te sprečavaju boranje i prijevremeno starenje kože. Narančasto, žuto i crveno voće i povrće sadrži biljne pigmente koji potiču pigmentaciju i ujedno posjeduju antioksidativno djelovanje. Stoga je tijekom ljeta uputno uživati u marelicama, breskvama, dinjama, lubenicama, bananama, grašku, mrkvi i ostalom raznobojnom voću i povrću. Znakovito je i to što ovi plodovi sazrijevaju upravo ljeti – međuigra čovjeka i prirode određena je i uređena vjekovima.


Marelica

Marelice sazrijevaju u rano ljeto, nerijetko su ranije sorte dostupne već u proljeće.  Ovaj srodnik breskve, ima manje plodove i  ne sadrži previše soka,  no njezin mesnatI plod je sladak i mekan. Privlačnu žutu do narančastu boju duguje bogatstvu karotenoida poput beta – karotena i beta-kriptoksantina. Ovi pigmenti, među ostalim, posjeduju snažnu antioksidativnu aktivnost kojom štite stanice od oksidativnih oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Također, imaju vrlo važnu ulogu u pripremi kože za ljeto budući da štite od  opasnog spektra UV-zračenja.
Neka istraživanja ukazuju da marelice poboljšavaju rad mozga i  porast koncentracije te da mogu biti od velike koristi kod umora i iznemoglosti. Zbog toga uživanje u marelicama predstavlja prirodan i praktičan način za savladavanje ljetnog umora.

Lubenica

Popularno ljetno voće upečatljivih boja koje nepogrešivo gasi žeđ tijekom vrućih dana zanimljivo je zbog raznih svojstava. Iako sadrži 92 % vode, ostalih 8 % bogato je likopenom, antioksidansom koji štiti srce, prostatu, čisti nakupine u bubrezima a blagotvorno djeluje i na kožu.
Lubenica nije tek ukusno osvježenje za vruće ljetne dane. Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, lubenica posjeduje aktivne tvari koje ublažavaju upalna stanja i mogu pomoći u prevenciji astme, ateroskleroze, dijabetesa, karcinoma kolona i artritisa.
Plejada snažnih antioksidansa iz lubenice putuje po tijelu i neutralizira slobodne radikale. Poznato je da slobodni radikali mogu izazvati brojna oštećenja tjelesnih struktura, primjerice, pospješuju oksidaciju kolesterola što može uzrokovati aterosklerozu, uključeni su u procese koji potiču upalu što pogoduje nastanku brojnih bolesti poput osteoartritisa, reumatoidnog artritisa te malignih bolesti.

Rajčica

Rajčica kao afrodizijak za organizam.
Poznato je da su stariji ljudi cijedili svježu rajčicu i pili iscijeđen sok svako jutro i nikada nisu imali problema sa zdravljem.U studijama se najčešće spominje zaštitna uloga kod raka prostate, dojke, endometrija i pluća. Antioksidativna funkcija likopena podrazumijeva zaštitu stanice i staničnih struktura od štete izazvane djelovanjem slobodnih radikala, a to djelovanje važno je i u prevenciji bolesti srca.
Osvježavajući okus na suncu dozrele domaće rajčice upečatljiv je ljetni doživljaj. Iako u današnje doba rajčicu možemo naći na tržnici tijekom cijele godine, sve blagodati rajčice najbolje osjećamo u ljetnim mjesecima – od lipnja do rujna. Rajčica obiluje raznolikim vrijednim nutrijentima i fitokemikalijama te stoga ima važno mjesto u prehrani kojom želimo prevenirati bolesti srca i rak.  Bez obzira radi li se o sirovim rajčicama, juhi ili umaku od rajčice, povišen unos ovog povrća odličan je korak ka boljem zdravlju. Izrazito vruća tema u području istraživanja hrane i fitokemikalija su studije o likopenu iz rajčica. Ovaj karotenoid nalazi se u rajčicama i u svim njihovim proizvodima.
Znanstveno je prihvaćena činjenica da je raspoloživost likopena bolja iz proizvoda od rajčice, koji su procesirani na povišenim temperaturama i kojima je dodano ulje. Naime, apsorpcija likopena olakšana je kad se ova molekula otopi u masti. Za razliku od drugih fitokemikalija, koje su uglavnom proučavane u studijama na životinjama, likopen iz rajčica višekratno je ispitivan u studijama na ljudima, te mu je dokazana zaštitna uloga u rastućem broju karcinoma.

Tikvice

Tikvice postaju sve popularnije povrće zbog nebrojenih načina pripreme i izvanrednog blagog okusa koji posebno prija u ljetnim mjesecima jer je lagano i lako probavljivo jelo te time i obiluju vitaminom C i karotenoidima, a ujedno su sjajna niskokalorična namirnica. Spektar nutrijenata koje osiguravaju tikvice poprilično je impresivan. Naime, tikvice su izvanredan izvor mangana i vitamina C te vrlo dobar izvor magnezija, vitamina A, kalija, prehrambenih vlakana, folne kiseline, fosfora, bakra i vitamina B2.
Vitamini E i C u suradnji s beta karotenom i pigmentom likopenom, kojeg također nalazimo u tikvicama, smanjuju rizik od bolesti srca blagotvornim djelovanjem na stijenke srčanih arterija i poboljšava protok krvi.

Bosiljak i ružmarin i mažuran

Top začini ovoga ljeta su bosiljak,  ružmarin i mažuran. Bosiljak možete zasaditi u teglici i držati je na prozoru isto kao i mažuran, a ružmarin, ako ga već nemate u svome vrtu ima ga u većim prehrambenim trgovinama, a možete ga naći u lončaricama. Bosiljak se može koristiti sušen ili svjež, a bez obzira na oblik, njegova oštra aroma i pikantan okus pružaju užitak vašem nosu, ali i nepcu. Znanstvena pozadina ove začinske i ljekovite biljke je vrlo interesantna jer postoje indicije da štiti od raka i olakšava probavu. Studije o utjecaju ektstrakta bosiljka na pojavu i razvoj raka provođene su na životinjama, a ukazuju na učinkovitost bosiljka u prevenciji promjena na stanicama koje uzrokuju rak. Iako je suviše rano govoriti o ovakvom utjecaju bosiljka na čovjeka, neka ovaj začin dobije svoje zasluženo mjesto na vašem ljetnom meniju .
Prekrasan miris ružmarina obično asocira na dobru hranu i ugodne trenutke. Međutim, može asocirati i na dobro zdravlje. Ružmarin sadrži tvari korisne za stimulaciju imunološkog sustava te za pospješivanje cirkulacije i probave.  Budući da potiče dotok krvi u mozak, pospješuje koncentraciju, a u te svrhe tradicionalno su koristili naše bake od davnina.

Smokve svježe ili sušene

Sladak okus uokviren je posebnom mekoćom unutrašnjosti smokve, glatkoćom kože i hrskavošću koštica. Svježe smokve su vrlo delikatne i nemaju dugačak rok trajanja te se često suše, bilo izlaganjem suncu, bilo umjetnim procesom a proizvod je ukusan i hranjiv plod u kojem možemo uživati tijekom cijele godine, osim toga možemo ga dodavati u razna jela što će pridonijeti većem ukusu i neodoljivom mirisu.
Smokve su izvrstan saveznik u borbi protiv osteoporoze budući da obiluju kalcijem i kalijem. Odličan su izvor prehrambenih vlakana koja osiguravaju pravilnu funkciju probavnog sustava i povoljno djeluju na kardiovaskularni sustav. Dobar su izvor vitamina B skupine te magnezija, kalija i vitamina E.

Školjke i rakovi

Ove namirnice ne konzumiraju se učestalo zbog visoke cijene, međutim, doživljaj koji omogućuju opravdava svaku potrošenu kunu. Uz vrhunski okus, miris i navodno afrodizijačko djelovanje, školjke i rakovi imaju i blagotvoran utjecaj na zdravlje. Iako sadrže visok udio kolesterola i natrija, ne predstavljaju prijetnju za zdravlje, budući da sadrže nizak udio zasićenih i visok udio nezasićenih masnoća. Smatra se da zasićene masti predstavljaju veću prijetnju za zdravlje krvožilnog sustava nego prehrambeni kolesterol. Školjke i rakovi sadrže zavidnu količinu vitamina B12 koji je izrazito savršen afrodizijak za kožu, kosu i nokte, te minerala cinka, željeza, magnezija i kalija. Kamenice su posebno bogate cinkom, mineralom koji učestalo nedostaje u prehrani modernog čovjeka, te se njihovom konzumacijom popravlja nutritivni i zdravstveni status, a time povećavaju spolni nagon koji se često veže uz kamenice.

Nema komentara:

Objavi komentar