Voda je izvor života

 

Voda je izvor života, to ste zasigurno bezbroj puta čuli ili čitali o tome. Svi koji se bave medicinom, bila ona konvencionalna ili prirodna, savjetovat će vam da pijete puno dobre, čiste, svježe vode, bilo to da se radi o izvorskim vodama ili gradskim, samo je bitno da je čista i pitka. O vodi i njenim iscjeljujući moćnim i ozdravljujućim karakteristikama ne zna se dovoljno. Stoga je lako moguće da nas naše neznanje, polako ali sigurno, ubija. Pogrešno je mišljenje da nam je voda potrebna samo kada su nam usta suha i kada smo žedni. Žeđ svakako ukazuje da nam je potrebna veća količina vode, no, postoji nov i vrlo uzbudljiv koncept koji nam govori da postoje mnogi pokazatelji dehidracije koje redovito ne primjećujemo, te tako nehotice postajemo kronično dehidrirani.
Možda je teško prihvatiti takav koncept ali postoji sve više dostupnih dokaza koji na opsežan i čitljiv način razrađuju te nove zamisli kao na primjer riječi jednog autora glase ovako „Vaše tijelo vapi za vodom: za zdravlje, za lijek, za život; Niste bolesni, žedni ste!“

 

Zadaća vode

Prosječno ljudsko tijelo sadrži 70% vode, od kojih se 5% nalazi u krvi, 50% u milijardama stanica u tijelu i 15% u izvanstaničnoj tekućini, ona se nalazi između svih stanica i prenosi hranjive tvari, elektrolite, otpadne tvari i mnoge druge elemente koji su nam nužni za život.
Mnogi misle da je ta voda relativno inertna, no to nije točno. Voda koja se nalazi u tijelu istovremeno obavlja mnoge zadaće, budući da bez nje hranjive tvari ne bi mogle doći do stanica, a otpadne tvari se ne bi mogle odvoditi.
Različiti dijelovi tijela različito su važni za održanje života te su im stoga potrebne različite količine vode nužne za optimalno funkcioniranje; tako važniji organ može po potrebi „uzeti“ vodu od manje važnog i tako se međusobno nadopunjavati.

Kako tijelo reagira i dali reagira na dehidraciju

Tijelo se počinje prilagođavati čim osjeti da mu manjka vode. Na početku se osuše usta, osjetimo žeđ, zatim unesemo tekućinu i tako smo vratili ravnotežu. Međutim, u stvarnom životu to nije tako jednostavno i olako.
Radi nekih još nerazjašnjenih razloga, naše tijelo ne reagira na dehidraciju samo tako da stvara osjećaj žeđi, teoretizira se da je žeđ samo jedan od simptoma dehidracije, osim lokaliziranih bolova i neugode. Ponekad se dehidraciju pogrešno protumači kao glad!
Kada ne reagiramo na žeđ, proces dehidracije napreduje a organizam počinje s obrambenim strategijama ne bi li se održao na životu. To može pokrenuti brojne reakcije koje ne znamo pravilno protumačiti a narušavaju naše zdravlje.
Prva reakcija je da tijelo prekine sve gubitke vode: smanji se mokrenje, prekida se znojenje i isparavanje vode iz pluća a voda se počinje apsorbirati iz stolice.
Manje vode je na raspolaganju za stvaranje važnih izlučevina: sline, žuči, gušteričinih, želučanih i crijevnih sokova. Stoga ključne funkcije tijela, apsorpcija hranjivih tvari i uklanjanje istih te opskrbljivanje vodom koja te iste tvari prenosi, ozbiljno dolaze u opasnost.

Hijerarhija važnosti

Svaki dio tijela ima svoje mjesto u hijerarhiji važnosti. Kada tijelo detektira progresivnu dehidraciju, mozak će nametnuti selektivna ograničenja količine vode svim organima, ovisno o njihovoj važnosti za opstanak. Taj proces je nemilosrdan i neizbježan.
Kako dehidracija napreduje, posljedice tih ograničenja će, nakon razdoblja poremećenog funkcioniranja, privremeno ili trajno isključivati jedan po jedan organ dok na kraju ne dođe do smrti. To nam je lako zamisliti kada se radi o nekom nesretniku u pustinji koji umire za kapljicom vode, ali ne i kada se radi o nekakvom predgrađu, gdje u kuhinji imamo obilje čiste i pitke vode.
Postoje tri faze dehidracije: blaga, umjerena i jaka. U svakoj fazi se javlja sve jača žeđ, smanjeno mokrenje, zbunjenost, slabost i tako dalje, sve dok svi organi ne prestanu raditi ili dok osoba ne padne u komu i na kraju umre.
Izgleda da postoji i četvrta faza simptoma koji nisu tako očiti jer se razvijaju vrlo postupno a manifestiraju se kao naizgled nevezani bolovi i smanjene funkcije u dijelu tijela koji pati od lokalne dehidracije. Stoga se javlja cijeli niz navodnih „bolesti“, od astme, šećerne bolesti, artritisa, migrene, grčeva i drugih, koji su samo simptomi dehidracije koje se uspješno liječe unosom čiste, svježe vode.

Uloga soli u organizmu

Voda dominira našom anatomijom i fiziologijom. Ona nije inertni sadržaj stanica, ona prenosi, razdjeljuje i katalizira sve vrste hranjivih tvari, kemikalija, hormona, zatim kisik, elektrolite, neurotransmitere, bio elektricitet, energiju - zapravo, prenosi baš sve. Kada naša tijela i sve stanice zbog uznapredovale dehidracije počnu nalikovati na suhe šljive, sve se spomenute funkcije usporavaju i na kraju prestaju. Ako odmah ne utvrdimo da do toga dolazi zbog manjka vode, razumno je pretpostaviti da će se simptomi krivo protumačiti i liječiti kao neka posve druga bolest.
To nam se događa bez našeg znanja, a ne zato što smo možda mazohisti. Varamo sami sebe. Mnogi od nas nisu povezani s osjećajem žeđi, a naučili smo unositi nedovoljne količine vode kada smo žedni. Konzumiramo bezalkoholna pića, kofeinske napitke i alkoholna pića, misleći da će nam utažiti žeđ, a zapravo su diuretici.
Nepravedno smo ocrnili sol, ne kuhinjsku, rudnu sol već pravu morsku sol i njenu ključnu ulogu zajedno s vodom i kalijem u reguliranju sadržaja vode u organizmu.
Prirodna sol potpomaže široki spektar tjelesnih funkcija i mora se redovito uzimati kao bi tijelo bilo dovoljno hidratizirano.
Kronična dehidracija je negativna strana našeg načina života a ovaj članak je tek načeo tu temu.
Zašto u međuvremenu ne biste pokušali ovaj jednostavni način svakodnevne hidratacije osim ako patite od slabog srca, bolesti bubrega, zadržavate vodu ili imate bilo koju bolest koja reagira na unos vode, u tom slučaju, konzultirajte liječnika.

Svakodnevni unos vode u organizam

25 do 30 minuta prije doručka uzmite 1 žličice morske soli, pomiješajte s čašom tople vode i popijte.
25 do 30 minuta prije svakog obroka popijte dvije čaše vode.
Nemojte piti previše vode uz obroke jer tako razrjeđujete želučanu kiselinu što vodi lošoj probavi i neugodi.
Pijte bar dvije litre filtrirane vode svakog dana.
Smanjite kavu, alkohol i bezalkoholna pića.
Jedite zdravo osobito voće i povrće jer sadrže puno vode.
Redovito vježbajte to je jedan od najvažnijih čimbenika vašeg zdravlja.

Želimo Vam dobro zdravlje uredništvo Bloga LifeStyle.